Svjetski dan zdravlja
obilježava se 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije, a cilj je podizanje svijest o određenoj temi. Naravno, to se ne odnosi samo na dan 7. travnja, o zdravlju treba voditi računa tijekom cijele godine.
Sama ideja promicanja zdravlja podrazumijeva unapređenje zdravlja te stvaranje potencijala za dobro zdravlje i to prije nego što nastupi zdravstveni problem ili ugroženost zdravlja.
Definicija zdravlja SZO
Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.
Današnje stanje po svim ovim definicijama govori da smo jako, jako bolesna nacija!
Stara poslovica kaže da ne treba izmišljati toplu vodu i poruka našim političarima a posebno sadašnjem i prijašnjim ministrima zdravstva je da se sjete našeg velikana koji je postavio temelje javnozdravstvenoj službi još u Kraljevini Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova.
Andrija Štampar aktivno je zagovarao socijalnu medicinu te posvećivanje medicinskim potrebama malih ljudi. Ideja vodilja uvijek mu je bila da zdravstveni radnici ponajprije moraju djelovati na zdravstveno rizične skupine. Zalagao se za široko zdravstveno prosvjećivanje ljudi smatrajući kako se na taj način uspješno mogu suzbiti pojave mnogih bolesti. Njegova definicija zdravlja – da je zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i danas se poštuje.[1]
Održao je 7000 predavanja o narodnom zdravlju koje je odslušalo 1.200.000 ljudi. Sa skupinom zdravstvenih radnika 1927. sa skupinom zdravstvenih radnika osniva Školu narodnog zdravlja u Zagrebu.
Tako je kao stručnjak Lige naroda boravio u Kini pomagao suzbijanje epidemije zaraznih bolesti. U Kini je također sudjelovao u postavljanju temelja javnog zdravstva. Kao medicinski uglednik držao je mnoga predavanja u poznatim svjetskim središtima!
Postavio je temelje koje mi danas zanemarujemo i to skupo plaćamo. Danas je važna kompjuterizacija zdravstva a osnove higijene koje se trebaju naučiti još u djetinjstvu, zanemarujemo. Poveznica između zdravlja i blagostanje je jaka i pojave kao što su siromaštvo, socijalna izolacija, nezaposlenost, neadekvatno stanovanje imaju i te kako negativan učinak na zdravlje.
A mi u školama i vrtićima nemamo sapuna i dezinficijensa, a to si danas zbog siromaštva ni mnoga domaćinstva ne mogu priuštiti. Prehrana u školama nije dostupna svoj djeci a i te kako je važna za njihov zdrav razvoj. Stariji zbog neimaštine neadekvatno se hrane a velik broj njih i gladuje što slabi već ionako narušen imunitet i pogoduje razvoju i bržem napretku bolesti. Nezaposlenost je otjerala mnoge radno sposobne van domovine a nerijetko iza njih ostaju nemoćni starci. Socijalna izolacije nije više slučaj samo u „zabitim“ krajevima već je danas učestala i u gradovima a pojava depresije sve je raširenija. Što reci u kakvim sve potleušicama stanuju ljudi, u kakvim starim oronulim stanovima punim vlage i plijesni, a kako se osjećaju oni koji su završili u kontejnerima neadekvatnim i zimi i ljeti!
Svaki ljudski život jednako je važan i to treba primijeniti u praksi a s ovom vladom i ovim „stručnjacima“ to je nemoguće. Njima ni dječji životi nisu važni već se skupljaju donacije za pomoć djeci kojima je potrebno liječenje u inozemstvu!
Vraćanje u prošlost nemoguće je i nije potrebno, treba imati snage i volje napraviti veliki korak naprijed i prekoračiti one kojima mi nismo važni! HOĆEMO bolje jer na to imamo pravo!!!
